Parnica je sudski postupak u kome prvostepeni (redovni) sud raspravlja i odlučuje u sporovima između fizičkih i/ili pravnih lica. Sud je predstavnik društvenog interesa koji nalaže da se objektivno utvrdi da li je pravni poredak narušen i da se on uspostavi pružanjem zaštite za povrijeđeno pravo. Početna parnična radnja je tužba. Parnica kasnije prolazi kroz pripremanje glavne rasprave, glavnu raspravu, odlučivanje te postupak po pravnim lijekovima. Osim presudom, parnica može biti okončana i rješenjem, povlačenjem tužbe, odricanjem od tužbenog zahtjeva, odricanjem ili odustajanjem od pravnog lijeka, sudskim poravnanjem i sjedinjenjem obje parnične stranke u jednu ličnost. Prvostepeni postupak se vodi pred prvostepenim (općinski, gradski, okružni…) nadležnim sudom.
Drugostepeni organ može da odbaci ili odbije žalbu (kada je žalba neosnovana), poništi rješenje (djelimično ili u cjelosti) te izmjeni rješenje. Drugostepeni organ će postupak upotpuniti i otkloniti nedostatke (sam ili preko prvostepenog ili zamoljenog organa), a ako mora sam riješiti stvar drugačije – poništiti će prvostepeno rješenje i sam riješiti stvar. U FBiH drugostepeni organi su kantonalni sudovi. Žalba na odluke kantonalnih sudova je dopuštena u roku određenom u pouci o pravnom lijeku. 
Trećestepeni organ u sudstvu Bosne i Hercegovine su entitetski vrhovni sudovi. Za entitet FBiH to je Vrhovni sud FBiH. Vrhovni sud FBiH je nadležan za kontorlu kantonalnih (drugostepenih) sudova. Žalbe trećestepenom organu treba da se koriste u slučajevima koji posebno zaslužuju i treće sudsko preispitivanje, na primjer predmeti u kojima bi se postiglo novo tumačenje prava ili koji doprinose ujednačenom tumačenju prava na nižim nivoima, ili razmatranju pravnih pitanja od opšteg interesa. 
Četverostepeni organ odlučivanja djeluije na nivou države Bosne i Hercegovine i to je Ustavni sud BiH. Ustavni sud BiH ima apelacionu nadležnost samo po pitanjima ustavne osnovanosti koja proizađe iz presuda entitetskih sudova u Bosni i Hercegovini. To znači da Ustavni sud neće preispitivati pravnu stvar i njene činjenice, nego valjanost postupka i njegovih elemenata te njihovu usaglašenost sa ustavima i zakonima u BiH. 
Europski sud za ljudska prava ustanovljen je Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu Konvencija) i djeluje u okviru najstarije europske organizacije, Vijeća Europe. Sjedište Europskog suda za ljudska prava je u Strasbourgu, u Francuskoj, a službeni jezici Suda su engleski i francuski jezik. Pravila postupka pred Sudom regulirana su Poslovnikom Suda i Konvencijom. Bosna i Hercegovina je ratificirala Konvenciju dana 12.07.2002. godine i tim činom je prihvatila nadležnost Europskog suda za ljudska prava da odlučuje o aplikacijama/zahtjevima bilo koje fizičke osobe, nevladine organizacije, skupine pojedinaca ili druge države članice koji tvrde da su žrtve povrede prava utvrđenih u Konvenciji što ih je počinila Bosna i Hercegovina. 
Pravo na zdrav okoliš je osnovno ljudsko pravo
